Zastava Bosne i Hercegovine

Email Print
02.09.2016.

PRAVILNIK O IZMENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O TEHNIČKIM USLOVIMA I ODRŽAVANJU GORNJEG STROJA ŽELEZNIČKIH PRUGA ("Sl. glasnik RS", br. 74/2016)


Na osnovu člana 54. stav 2, člana 56. stav 2. i člana 143. stav 2. Zakona o bezbednosti i interoperabilnosti železnice („Službeni glasnik RS”, br. 104/13, 66/15 – dr. zakon i 92/15),
Direktor Direkcije za železnice donosi

PRAVILNIK
o izmenama i dopunama Pravilnika o tehničkim uslovima i održavanju gornjeg stroja železničkih pruga

Član 1.

U Pravilniku o tehničkim uslovima i održavanju gornjeg stroja železničkih pruga („Službeni glasnik RS”, broj 39/16), u članu 2. stav 1. reči: „za brzine do 160 km/h” brišu se.

Član 2.

U članu 4. stav 2. tačka na kraju briše se i dodaju se reči: „najmanjeg kvaliteta čelika R260.”

U stavu 3. tačka na kraju briše se i dodaju se reči: „najmanjeg kvaliteta čelika R200.”

Posle stava 4. dodaje se novi stav 5, koji glasi:

„Kvalitet šinskog čelika prema standardu EN 13674-1 dat je u Tabeli 1a.

Tabela 1a – Kvalitet šinskog čelika prema minimalnoj zateznoj čvrstoći i tvrdoći i odgovarajuće oznake na vratu šine



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Dosadašnji st. 5–13. postaju st. 6–14.

Član 3.

U članu 5. stav 4. posle broja: „13146” dodaju se reči: „(deo od 1 do 9)”, a posle broja: „13481” dodaju se reči: „(deo od 1 do 8)”.

Posle stava 4. dodaju se novi st. 5. i 6, koji glase:

„Izbor sistema pričvršćenja uslovljen je njegovim funkcionalnim i konstruktivnim karakteristikama, odnosno stepenom ispunjenja zahteva, koji se postavljaju pred savremene konstrukcije gornjeg stroja za uslove eksploatacije.

Kod novih i unapređenih magistralnih pruga, za koloseke otvorene pruge, glavne prolazne i preticajne koloseke u stanicama zadate kriterijume zadovoljava elastični pričvrsni pribor. Na skretnicama, ukrštajima i dilatacionim spravama preporučuje se kontinuitet primene izabranog pričvrsnog pribora.”

Dosadašnji st. 5. i 6. postaju st. 7. i 8.

Član 4.

U članu 8. stav 1. posle reči: „napregnutog” dodaje se reč: „armiranog”.

U stavu 2. posle broja: „13230” dodaju se reči: „(deo od 1 do 5)”.

Posle stava 3. dodaju se novi st. 4–7, koji glase:

„Pragovi od tvrdog drveta (hrastovi i bukovi) mogu se ugrađivati svuda, a prvenstveno u tunelima, na izolacionim odsecima pruge, na putnim prelazima u nivou, u krivinama poluprečnika manjeg od 250 m, na peronskim kolosecima, kod kolosečnih veza do 150 m dužine, ako su ti koloseci sa drvenim pragovima, kao i kod delova pruga gde je zemljani trup u pokretu.

Pragovi od mekog drveta (bor, kesten, ariš) mogu se ugrađivati samo u koloseku u pravcu, kod slabo opterećenih pruga i koloseka.

Svi drveni pragovi moraju biti žigosani čekićem za prijem sirovih pragova, osigurani od prskanja, impregnisani, s numeratorom obeleženom godine impregnacije, koja istovremeno označava i godinu njihovog ugrađivanja. Ako se pragovi ugrade kasnije, godina ugrađivanja obeležava se posebnim numeratorom.

Drveni pragovi ne mogu biti potpuno probušeni na mestima gde dolaze tirfoni ili ekseri.”

Dosadašnji st. 4–8. postaju st. 8–12.

Dosadašnji stav 9. koji postaje stav 13, menja se i glasi:

„Betonski pragovi ne ugrađuju se na nestabilnom donjem stroju, na sastavima šina, na 30 m ispred i iza mostova sa otvorenim kolovozom i na mostovima bez zastora.”

Dosadašnji st. 10–12. postaju st. 14–16.

Član 5.

U članu 11. Tabela 9: Minimalne vrednosti poprečnih preseka zastornih prizmi menja se i glasi:

„Tabela 9: Minimalne vrednosti poprečnih preseka zastornih prizmi

Pruge

Najmanje dimenzije (cm)

a

b

k

s

d

e

 

Magistralne pruge sa drvenim pragovima

260

340

40

6001)

6602)

7603)

304)

15

Magistralne pruge sa betonskim pragovima

240

250

260

320

320

340

40

6001)

6602)

7603)

304)

15

Regionalne pruge

240

250

320

35

540

254)

15

Lokalne pruge

240

250

290

20

450

204)

15

Sporedni stanični, ložionički, radioni-čki i industrijski koloseci

230

270

20

450

20

15

1) V ≤ 80 km/h

2) 80 km/h < V ≤ 120 km/h

3) V > 120 km/h

4) najmanje 35 sm na mostovskim konstrukcijama

gde je:

a – dužina praga

b – širina zastora

k – širina zastora od čela praga

c – širina planuma

d – debljina zastora od donje ivice praga

e – proširenje planuma u krivini”

U stavu 9. tačka na kraju briše se i dodaju se zarez i reči: „a kosina zastorne prizme u nagibu 1 : 1,25 do 1:1,5.”

Član 6.

Članovi 17. i 18. menjaju se i glase:

„Razmak koloseka

Član 17.

Najmanji razmak između osa koloseka na otvorenoj pruzi i u stanicama, u pravoj i u krivinama poluprečnika R ≥ 250 m bez nadvišenja, dat je u Tabeli 13.

Tabela 13: Najmanji razmak između osa koloseka

Najmanji razmak između osa koloseka u mm

Vrsta pruge – koloseka

Za novogradnju i

obnovu i unapređenje

postojećih pruga

Otvorena pruga

kod dvokolosečnih pruga za brzine ≤ 160 km/h

4000–4500

kod dvokolosečnih pruga za brzine veće od 160 km/h

4500

kod paralelnih pruga

4750

kod pruga sa obostranim saobraćajem, ako se

signali izuzetno ugrađuju između koloseka

4400

između koloseka gde se postavlja signal

(„š” je širina signala)

5000 + š

između koloseka gde se postavlja stub

kontaktne mreže („š” je širina stuba)

5000 + š

Stanični koloseci

između koloseka

4750

kod koloseka između kojih se postavlja peron

6000

kod koloseka između kojih se postavlja peron

sa pristupom van nivoa

prema projektu

između glavnih koloseka gde se postavljaju

stubovi i sl. („š” širina stuba i sl.)

5000 + š

posle svake grupe od šest koloseka

(zbog stubova, signala itd)

6000

razmak između izvlačnjaka i prolaznog koloseka

5000

Kod koloseka u krivinama poluprečnika R < 250 m i kod koloseka sa nadvišenjem spoljne šine, razmak između koloseka povećava se za veličinu proširenja slobodnog profila u krivinama u skladu sa članom 15. ovog pravilnika.

Kod određivanja razmaka između koloseka, osim vrednosti datih u Tabeli 13, uzimaju se u obzir i širine radnih staza pored koloseka, prostor za rad mehanizacije (rešetaljke), temelji stubova kontaktne mreže, drenaža i dr.

Najveće visine i najmanja odstojanja objekata kod pruga

Član 18.

Mere koje se moraju očuvati kod koloseka u pravoj, za visinu objekata merenu od GIŠ i za odstojanje objekata mereno od ose koloseka, date su u Tabeli 14 i Tabeli 14a.

Odstojanja tovarne rampe, visokog i niskog perona od ose koloseka u krivini data su u Tabeli 15.

Tabela 14: Minimalne visine i odstojanja objekata iznad GIŠ i od ose koloseka u pravoj

Vrsta objekata

Za novogradnju, obnovu i unapređenje postojećih pruga (mm)

visina

odstojanje

Tovarna rampa i pod magacina

1100

1670

Vojna rampa

1280

1775

Rampa za utovar sitne stoke

2200

1670

Visoki peron

550 i 760

1670

Niski peron

350

1600

Stabilni predmeti na putničkim peronima

3500

3000

Tabela 14a: Odstojanja između unutrašnje ivice stuba kontaktne mreže i ose koloseka

 

Novoizgrađene pruge

Razmak (mm)

Normalno

Minimalno

Otvorena pruga i glavni prolazni koloseci

3100

2700

Stanice:

   

za pravac i spoljnu stranu krivine svih poluprečnika i unutrašnju stranu krivine i R ≥1500 m

2700

2200

za unutrašnje krivine i R<1500

3100

2500

na peronima uz glavne koloseke

3300

3000

na peronima uz sporedne koloseke

3000

3000”

Tabela 15: Odstojanja objekata od ose koloseka u krivini

Poluprečnik

R

(m)

Tovarna rampa i visoki peron mere u (mm)

Niski peron

mere u (mm)

unutrašnja

spoljna

unutrašnja

spoljna

2000

 

1670

   

1600

 

1500

 

1675

   

1605

 

700

 

1680

   

1610

 

600

 

1685

   

1615

 

500

 

1690

   

1620

 

350

 

1695

   

1625

 

250

 

1700

   

1630

 

225

1720

 

1730

1650

 

1660

200

1750

 

1760

1680

 

1690

180

1780

 

1790

1710

 

1720

150

1830

 

1860

1760

 

1790

120

2030

 

2050

1960

 

1980

100

2230

 

2250

2160

 

2180

                 

Kod međuvrednosti poluprečnika, interpolisati po pravoj liniji”

Član 7.

Posle člana 18. dodaju se čl. 18a i 18b, koji glase:

„Inženjerski objekti u pružnom pojasu

Član 18a

Minimalna visina donje ivice konstrukcije inženjerskih objekata iznad GIŠ zavisi od širine objekta iznad koloseka, projektne brzine i tehničkih rešenja KM i iznosi:

1) u normalnim rasponima kontaktne mreže na otvorenoj pruzi 5,80–6,30 m;

2) u zonama zatezanja, sekcionisanja i u stanicama u zavisnosti od razmaka stubova kontaktne mreže i sistemske visine do 7,30 m.

Pri određivanju udaljenosti inženjerskih objekata (stubovi mosta, potporni zidovi, zidovi za zaštitu od buke i dr) od ose koloseka uzima se u obzir zastor sa kosinom, ivična ili srednja staza i sigurnosni prostor.

Sigurnosni prostor mora biti slobodan od nepokretnih objekata do visine od 2,20 m iznad gornje ivice ivičnih i srednjih staza.

Nepokretni objekti male dužine (stubovi za kontaktnu mrežu, temelji stubova za kontaktnu mrežu, podupirači, govornice, signali i postavni uređaji) ne narušavaju zaštitnu funkciju sigurnosnog prostora, pošto zaštita pri prolazu vozova može da se ostvari pored ovih objekata.

Rastojanje inženjerskih objekata od ose koloseka dato je u Tabeli 15a.

Tabela 15a: Rastojanje veštačkih objekata od ose koloseka

 

V ≤ 160 km/h

V > 160 km/h

pravac i unutrašnja strana krivine

3,30 m

3,80 m

spoljna strana
krivine sa
nadvišenjem (mm)

0–20

3,30 m

3,80 m

25–50

3.40 m

3,90 m

55–100

3,50 m

4,00 m

105–150

3,60 m

4,10 m

Položaj stuba kontaktne mreže i kanala za kablove

Član 18b

Odstojanje lica stuba kontaktne mreže od ose koloseka iznosi 3,10 m.

Odstojanje vidnog dela temelja kontaktne mreže od ose koloseka otvorene pruge (zastorna prizma se završava kosinom) iznosi 2,85 m.

Za mehanizovano održavanje kosine zastorne prizme odstojanje iz stava 2. ovog člana treba da iznosi najmanje 3,10 m, što zahteva znatno veće odstojanje stuba kontaktne mreže od ose koloseka i znatno dužu konzolu.

Oblik i dimenzije temelja stubova kontaktne mreže i položaj u poprečnom profilu, usklađuju se sa kanalom za kablove, drenažnim rovovima i ostalim objektima projektovanim u širini planuma, kao i sa elementima konstrukcije donjeg i gornjeg stroja pruge.

Gornja površina kanala za kablove postavlja se u nivou sa gornjom ivicom planuma ili gornjom ivicom praga.

Rastojanje kanala za kablove od osovine koloseka iznosi najmanje:

1) u ivičnim stazama 3,25 m;

2) u srednjim stazama sa kontinualnom zastornom prizmom 2,20 m.

Primeri postavljanja kanala za kablove dati su na Slikama 16a, 16b i 16v.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 16a: Kanal za kablove u ivičnoj stazi između stubova kontaktne mreže



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 16b: Kanal za kablove u ivičnoj stazi pored stuba kontaktne mreže



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 16v.: Trasa kanala za kablove”.

Član 8.

U Glavi II. Tehnički uslovi za gornji stroj, Odeljak 7. Uređenje koloseka u pravoj i krivini menja se i glasi:

„Parametri geometrije trase

Član 19a

Vrednost parametara koji definišu geometriju trase, prostiru se od granične dozvoljene vrednosti preko normalne vrednosti do granice izvodljivosti.

Normalne vrednosti podrazumevaju vrednosti preporučene za primenu. Ako nije moguće primeniti normalne vrednosti usled opravdanih ograničenja moguće je primeniti veće vrednosti, ali u propisanim granicama.

Granica izvodljivosti utvrđena je na osnovu zahteva za tačnim izvođenjem usvojene vrednosti i mogućnosti njenog održavanja.

Upotrebu graničnih dozvoljenih vrednosti (definisanih kao izuzetne u standardu SRPS EN 13803-1), treba izbegavati a naročito treba izbegavati da se više graničnih vrednosti različitih parametara koristi na jednoj lokaciji.

Nagib šine u poprečnom profilu

Član 20.

Šine u koloseku nagnute su u poprečnom profilu ka osi koloseka. Nagib ose simetrije ugrađenih šina prema osi koloseka u poprečnom profilu iznosi 20:1 ili 40:1.

U skretnicama, ukrštajima, dilatacionim spravama i okretnicama šine se ugrađuju sa podložnim pločicama bez poprečnog nagiba.

Ako se između dve skretnice nalazi spojni kolosek dužine do 50 m, onda se on ugrađuje sa podložnim pločicama bez nagiba.

Prelaz sa dela koloseka u kome su šine ugrađene u nagibu 20:1 na deo koloseka izveden bez nagiba šina, vrši se ugrađivanjem specijalno obrađenih podložnih pločica čija je naležna površina u nagibu 40:1. Na mestu prelaza, podložne pločice ugrađuju se samo na jednom pragu. Specijalne podložne pločice sa nagibom 40:1 ne ugrađuju se na pragovima ispod spojeva šina, na pragovima do spojeva šina, na pragovima do zavarenih mesta na šinama kao i na celim dužinama skretnica, ukrštaja, dilatacionih sprava i okretnica.

Potreban nagib šina u koloseku, u izuzetnim slučajevima, može se ostvariti i zatesivanjem (zasecanjem na željeni oblik) drvenih pragova. Ovo se odnosi samo na tipove koloseka gde se nagib šina ne postiže podložnim pločicama.

Širina koloseka

Član 21.

Normalna širina koloseka u pravoj i krivinama poluprečnika 250 m i većim, iznosi 1435 mm.

Širina novog koloseka, izražena u mm, meri se upravno na osu koloseka na najužem mestu u ravni koja se nalazi na 14 mm ispod vozne površi.

Širina koloseka u eksploataciji se meri upravno na osu koloseka na najužem mestu u ravni koja se nalazi na 0-14 mm ispod vozne površi.

U kružnim krivinama poluprečnika manjeg od 250 m kolosek se proširuje pomeranjem unutrašnje šine od ose koloseka.

Veličina proširenja koloseka u zavisnosti od poluprečnika krivine data je u Tabeli 16.

Tabela 16: Proširenje koloseka u zavisnosti od poluprečnika krivine

Poluprečnik krivine

R (m)

Proširenje

e (mm)

Širina koloseka (mm)

≥250

0

1435

249-200

5

1440

199–150

10

1445

149–120

15

1450

<120

20

1455

Proširenje koloseka počinje iza početka prelazne krivine (PPK) na mestu gde je poluprečnik manji od 250 m i raste postepeno, tako da se puna vrednost proširenja postigne na kraju prelazne krivine (KPK) tj. na početku kružne krivine (PKK). U izuzetnim slučajevima, proširenje koloseka može početi i ranije, gde je poluprečnik veći od 250 m za normalni kolosek. Ako je kružna krivina urađena bez prelazne krivine, onda se proširenje izvodi u pravoj ispred krivine s tim što na početku kružne krivine najveće proširenje može da iznosi 10 mm. Proširenje koloseka veće od 10 mm izvodi se tako da se proširenje do 10 mm izvede u pravcu ispred krivine, a proširenje preko 10 mm na delu kružne krivine.

Izvršenje proširenja koloseka kod skretnica i drugih specijalnih konstrukcija vrši se prema projektu postrojenja o kome je reč, na osnovu odredbi ovog pravilnika i odgovarajućih standarda.

Postupnost u promeni širine koloseka

Član 22.

Promena u širini koloseka na dužini od 1 m ne može biti veća od:

1) 1,0 mm na prugama s brzinom većom od 100 km/h;

2) 1,5 mm na prugama s brzinom od 80 do 99 km/h;

3) 2,0 mm na prugama s brzinom od 60 do 79 km/h;

4) 2,5 mm na prugama s brzinom manjom od 60 km/h.

Postupnost proširenja koloseka od nule do punog proširenja postiže se kontinualno ili stepenasto, s tim da promene u širini koloseka, na dužini od 1 m, budu u granicama propisanim stavom 1. ovog člana.

Kontinualno izvođenje proširenja normalnog koloseka počinje u prelaznoj krivini na udaljenosti:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

mereno od njenog početka, a puno proširenje propisano za tu krivinu postiže se na kraju prelazne krivine, pa se veličina proširenja u ma kojoj tački dobija po obrascu:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde je:

R – poluprečnik krivine, u metrima;

L – dužina prelazne krivine, u metrima;

x – apscisa posmatrane tačke, u metrima;

e – puno proširenje, u milimetrima, koje treba da bude u kružnoj krivini;

ex – proširenje u bilo kojoj tački prelazne krivine, u milimetrima.

Kod stepenastog izvođenja proširenja koloseka prvo se određuju tačke u prelaznoj krivini gde se povećava proširenje za po 5mm (tačke x1, x2, x3, x4), kako je dato na Slici 17, pri čemu se primenjuju uslovi propisani stavom 2. ovog člana i podaci dati u Tabeli 16. Najmanji razmak između ovih tačaka je 5 m. U izuzetnim slučajevima taj razmak može da bude i do 2,5 m. Izvršenje proširenja koloseka između napred navedenih tačaka vrši se postepeno.

Kada se bušenje rupa u drvenim pragovima vrši prethodno u preduzećima za impregnaciju, radionicama i sl, proširenje se može izvršiti stepenasto u skokovima od po 5 mm. Proširenje u skokovima od po 5 mm može se primeniti kod sporednih staničnih, ložioničkih, pristanišnih, radioničkih i ostalih sporednih koloseka službenih mesta na pruzi.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Razlike apscisa x2-x1, x3-x2, x4-x3 i L-x4 ne treba da su manje od 5 m (izuzetno do 2,5 m)

Slika 17: Šematski prikaz stepenastog izvođenja proširenja koloseka

Kontinualno izvođenje proširenja koloseka vrši se:

1) u kružnoj krivini bez prelaznih krivina;

2) kod kratkih međupravaca, delimično u pravoj a delimično u kružnoj krivini;

3) u složenoj (korpastoj) krivini, tako da se razlika u širini koloseka izravnava ako:

(1) ima prelazne krivine, u prelaznoj krivini između oba luka,

(2) nema prelazne krivine, razlika u širini koloseka izravnava se na delu kružne krivine sa većim poluprečnikom,

(3) je dužina prelazne krivine nedovoljna, razlika u širini koloseka izravnava se po celoj dužini prelazne krivine, a produžava se i na deo kružne krivine sa većim poluprečnikom;

4) kod kružnih krivina suprotnog smera, tako da se razlika u širini koloseka izravnava:

(1) ako su bez prelaznih krivina ali sa propisanim međupravcem, na oba šinska traka po celoj dužini međupravca,

(2) ako nema međupravca a krivine su istog poluprečnika, kako je dato na Slici 18,

(3) ako nema međupravca a krivine su različitih poluprečnika, kako je dato na Slici 19,

(4) ako je međupravac nedovoljne dužine, razlika u širini koloseka izravnava se po celoj dužini međupravca, a produžava se postepenim pomeranjem spoljašnje i unutrašnje šine jednog dela obe krivine, ili samo pomeranjem spoljašnje i unutrašnje šine na delu krivine sa većim poluprečnikom, što zavisi od dužine međupravca i razlike u veličini poluprečnika krivina;

5) kod skretnica čiji je početak sa proširenjem, izravnanje, zbog različitih širina koloseka na delu pruge ispred i na početku skretnice, izvršava se u koloseku ispred skretnice.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 18: Kontinualno izvršenje proširenja koloseka kod kružnih krivina istog poluprečnika, suprotnog smera, bez međupravca



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 19: Kontinualno izvršenje proširenja koloseka kod kružnih krivina različitog poluprečnika, suprotnoga smera, bez međupravca

Dozvoljena odstupanja u širini koloseka

Član 23.

Najveća dozvoljena vrednost širine koloseka sa proširenjem na glavnim prolaznim kolosecima iznosi 1465 mm, a na ostalim kolosecima 1470 mm.

Najmanja dozvoljena vrednost širine koloseka iznosi 1430 mm.

Za koloseke bez skretnica i ukrštaja prema standardu SRPS EN 13231-1 dozvoljena su odstupanja od projektovanih vrednosti širine koloseka:

1) kod koloseka u eksploataciji:

(1) +7/-3 mm za V ≤ 80 km/h,

(2) +5/-3 mm za 80 < V ≤ 120 km /h,

(3) +5/-2 mm za V > 120 km /h;

2) kod prijema novih, obnovljenih i unapređenih koloseka:

(1) +4/-3 mm za V ≤ 120 km/h,

(2) +4/-2 mm za V > 120 km /h.

Za skretnice i ukrštaje prema standardu SRPS EN 13231-1 dozvoljena su odstupanja od projektovanih vrednosti širine koloseka:

1) kod koloseka u eksploataciji:

(1) +7/-3 mm za V ≤ 80 km/h,

(2) +5/-3 mm za V > 80km /h;

2) kod prijema novih, obnovljenih i unapređenih koloseka +4/-3 mm za sve brzine.

Visinski odnos šina u pravcu

Član 24.

Gornje površine obe šine u koloseku u pravcu su na istoj visini.

Dozvoljena odstupanja visinskog odnosa šina za kolosek u pravcu prema standardu SRPS EN 13231-1 iznose:

1) kod koloseka u eksploataciji:

(1) ±7 mm za V ≤ 80 km/h,

(2) ±5 mm za 80 < V ≤ 160 km/h,

(3) ±4 mm za V > 160 km /h;

2) kod prijema novih, obnovljenih i unapređenih koloseka:

(1) ±6 mm za V ≤ 80 km/h,

(2) ±4 mm za 80 < V ≤ 160 km/h,

(3) ±3 mm za V > 160 km /h.

Poluprečnik kružne krivine

Član 25.

Najniža granična vrednost poluprečnika kružne krivine je 150 m i to samo za male vrednosti brzina.

Granica izvodljivosti poluprečnika kružnih krivina je 30000 m.

Vrednosti koji se uzimaju u obzir prilikom proračuna minimalnog poluprečnika kružne krivine, prema standardu SRPS EN 13803-1, su minimalna i maksimalna brzina, primenjeno nadvišenje kao i vrednosti manjka i viška nadvišenja.

Minimalan poluprečnik kružne krivine računa se po obrascu:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde je:

hm,doz – maksimalni dozvoljeni manjak nadvišenja (mm);

Vmax – najveća brzina (km/h).

Maksimalan poluprečnik kružne krivine računa se po obrascu:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde je:

hv,doz – maksimalni dozvoljeni višak nadvišenja;

Vt – najveća brzina teretnog voza voza (km/h).

Računska vrednost poluprečnika kružne krivine, dobija se po obrascu:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde je:

h0 – teorijsko nadvišenje (mm);

V – projektna brzina (km/h).

Granična dozvoljena vrednost poluprečnika kružne krivine za dozvoljene vrednosti viška i manjka nadvišenja, dobija se po obrascu:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde je:

hm – dozvoljeni manjak nadvišenja (mm);

hv – dozvoljeni višak nadvišenja (mm).



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Vrednosti poluprečnika kružne krivine u zavisnosti od brzine dati su na Slici 20 i u Tabeli 16a.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 20: Vrednosti poluprečnika kružne krivine u zavisnosti od brzine

Tabela 16a: Vrednosti poluprečnika kružne krivine u zavisnosti od brzine



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Vrednosti nadvišenja koje se koriste za izračunavanje poluprečnika kružne krivine u zavisnosti od brzine date su u Tabeli 16b.

Tabela 16b: Normalne i granične vrednosti nadvišenja u zavisnosti od brzine

 

V

[km/h]

ho
[mm]

h
[mm]

hm
[mm]

hv
[mm]

Normalna vrednost

V ≤ 120

170

100

70

≤ 60

V > 120

155

85

70

Granična dozvoljena vrednost

V ≤ 120

250

150

100

≤ 70

V > 120

200

110

90

Nadvišenje spoljne šine u krivini

Član 26.

U krivinama, zavisno od veličine poluprečnika krivine i brzine vozova, nadvišenje koloseka se postiže izdizanjem spoljne šine.

Teorijsko nadvišenje h0 određuje se po obrascu:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Manjak i višak nadvišenja hm i hv određuju se po obrascima:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde je:

h0 = h + hm – teorijsko nadvišenje (mm);

h – nadvišenje spoljne šine u krivini (mm);

hm – manjak nadvišenja (mm);

hv – višak nadvišenja za teretne vozove (mm);

V – projektna brzina (km/h);

Vt – maksimalna brzina teretnog voza (km/h).

Normalno nadvišenje u zavisnosti od brzine, određuje se po obrascima:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

a minimalno nadvišenje po obrascu:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde je:

hm,doz – granični dozvoljeni manjak nadvišenja (mm);

Vmax – najveća dopuštena brzina vozova (km /h);

R – poluprečnik krivine (m).

Bočno ubrzanje izračunava se po obrascu:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde je:

p – neponišteno bočno ubrzanje (m/s2);

g = 9,81 m/s2 – gravitaciono ubrzanje;

s = 1500 mm – približno odstojanje podužnih osa glava šina.

Razlika od potrebnog nadvišenja, višak ili manjak, računaju se prema obrascu:

Δh =±153 • p (mm)

Veličine bočnog ubrzanja za brzine Vmax ≤ 120 km/h mogu biti:

1) normalno p ≤ 0,65 m/s2 (hm ≤ 100 mm);

2) maksimalno pmax = 0,75 m/s2 (hm = 115 mm).

Veličina bočnog ubrzanja za brzine Vmax > 120 km/h iznosi:

maksimalno pmax = 0,85 m/s2 (hm = 130 mm).

Vrednosti nadvišenja za usvojene vrednosti manjka i viška nadvišenja, određuju se po obrascu:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Izračunate numeričke vrednosti nadvišenja zaokružuju se:

1) na nižu vrednost deljivu sa 5, ako je poslednja decimala izračunatog nadvišenja manja ili jednaka 2,5;

2) višu vrednost deljivu sa 5, ako je poslednja decimala izračunatog nadvišenja veća od 2,5.

Minimalno i izuzetno nadvišenje se izvode kada su prelaznice kratke, pa bi normalno nadvišenje dalo veliki nagib prelazne rampe kod kratkih kružnih krivina.

Najveće dozvoljeno nadvišenje je 150 mm. Najmanje nadvišenje koje se izvodi je 20 mm. Izračunata nadvišenja između 10 i 20 mm izvode se kao nadvišenje od 20 mm.

U krivinama sa poluprečnikom manjim od 320 m na prugama za mešoviti saobraćaj važi dodatno ograničenje da nadvišenje bude manje od nadvišenja izračunatog na osnovu sigurnosti od iskliznuća teretnih kola usled vitopernosti koloseka prema standardu SRPS EN 13803-1:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Najveće dozvoljeno nadvišenje u krivinama u kojima se ugrađuju skretnice iznosi 80 mm, a u izuzetnim slučajevima do 120 mm.

Kod staničnih koloseka u krivini pored perona najveće nadvišenje iznosi 60 mm, a u izuzetnim slučajevima do 100 mm.

Polovina od izračunate veličine nadvišenja izvodi se, ali ne manje od minimalnog nadvišenja za najveću brzinu na tom delu pruge, kod glavnih prolaznih koloseka u krivini, pored perona u stanicama i u službenim mestima gde ne staju svi vozovi.

Kod složenih (korpastih) krivina, svakom delu luka treba dati nadvišenje koje odgovara poluprečniku tog dela krivine. Ako se nadvišenje posebnih delova korpaste krivine ne razlikuju za više od 30 mm, tada se kroz celu korpastu krivinu izvodi jednako nadvišenje. Pri tome, nadvišenje u krivini koja ima najmanji poluprečnik ne može biti manje od minimalnog.

Najmanja dužina koloseka u kružnoj krivini na kojoj se izvodi jednako nadvišenje iznosi l = 0,4V uz uslov da je l ≥ 20 m.

Nadvišenje se ne izvodi:

1) u krivinama glavnih prolaznih koloseka u stanicama i u drugim službenim mestima gde staju svi vozovi;

2) u ostalim kolosecima stanica i drugih službenih mesta;

3) u skretnicama, izuzev skretnica koje se ugrađuju u krivinama sa nadvišenjem.

Zahtevi promene podužnog nagiba nadvišenja, brzine promene nadvišenja kao i brzine promene manjka nadvišenja, definisani su u standardu SRPS EN 13803-1.

Dozvoljena odstupanja od projektovanog nadvišenja spoljne šine u krivini prema standardu SRPS EN 13231-1 su:

1) kod koloseka u eksploataciji:

±5 mm za V ≤ 80 km/h,

±4 mm za 80 < V ≤ 160 km /h,

±3 mm za V > 160 km /h;

2) kod prijema novih, obnovljenih i unapređenih koloseka:

±3 mm za V ≤ 160 km/h,

±2 mm za V > 160 km /h.

Prelazne krivine

Član 27.

Prelaz sa koloseka u pravcu na kolosek u krivini, iz jedne krivine u drugu istog smera a različitih poluprečnika, kao i iz jedne krivine u drugu suprotnog smera, vrši se pomoću prelazne krivine (prelaznice).

Standardni oblici prelazne krivine su:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde su parametri prelazne krivine:

y – ordinata;

x – apscisa;

R – poluprečnik krivine;

L – dužina prelazne krivine;

L1 – dužina projekcije prelazne krivine na tangentni pravac;

ymax – upravno rastojanje od tangentnog pravca do kraja prelazne krivine;

a – približno polovina projekcije prelazne krivine na tangentni pravac;

f – odmak krugova, kojim se obezbeđuje neophodan prostor za upisivanje prelazne krivine;

τ – ugao između tangentnog pravca i tangente na početak kružne krivine.

Parametri L1, ymax i τ zavise od oblika prelazne krivine, dok se parametri „f” i „a” izračunavaju po obrascima: f = ymax-R × (1-cosτ); a=L1-R×sinτ

Pri projektovanju novih i unapređenju postojećih magistralnih pruga, mogu se koristiti neki od sledećih oblika prelaznih krivina sa krivolinijskim rampama za nadvišenje, koji su dati u standardu SRPS EN 13803-1:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Dužina prelazne krivine poklapa se sa dužinom prelazne rampe za nadvišenje. Izračunate dužine prelaznih krivina zaokružuju se na narednih 5 m.

Uporedne dužine različitih oblika prelaznih krivina date su u Tabeli 16v.

Tabela 16v: Uporedne dužine različitih oblika prelaznih krivina

Oblik prelazne krive

Dužina – L

Klotoida

Lclot

Kubna parabola

~ Lclot

Blosova kriva

1,291∙ Lclot

Kosinusoida

1,326∙ Lclot

Šramova kriva

1,414∙ Lclot

Klajnova kriva (sinusoida)

1,597∙ Lclot

Prelazna krivina mora da bude neprekidna. U svakoj tački prelazne krivine nadvišenje odgovara poluprečniku koji je u toj tački prelazne krivine. Porast nadvišenja po spoljnoj šini prelazne krivine izvodi se postupno.

Prelazna krivina izvodi se:

1) između koloseka u pravcu i kružne krivine sa nadvišenjem;

2) između koloseka u pravcu i kružne krivine bez nadvišenja ako je



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

3) između dve kružne krivine istoga smera sa različitim nadvišenjem;

4) između dve kružne krivine istoga smera, bez međupravca, bez nadvišenja ili sa istim nadvišenjem, poluprečnika R1 > R2, ako je



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

5) između dve suprotno usmerene kružne krivine ako je:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde je:

V – najveća dozvoljena brzina na pruzi (km/h);

R – poluprečnik krivine (m);

R1 – veći poluprečnik krivine (m);

R2 – manji poluprečnik krivine (m).

Prelazne rampe za nadvišenje

Član 28.

Prelaz sa dela koloseka bez nadvišenja na kolosek sa nadvišenjem, kao i izravnavanje između dela koloseka sa različitim nadvišenjem (korpaste krivine) izvodi se postupno pomoću prelazne rampe.

Nagib prelaznih rampi koje se izvode sa jednolikim nagibom (pravolinijske rampe) zavisi od dopuštene brzine u krivini i normalno iznosi:

1 : n = 1 : 8Vmax za V ≤ 160 km/h

1 : n = 1 : 10Vmax za V > 160 km/h

Minimalni nagib prelazne rampe iznosi:

1 : n = 1 : 6,5Vmax za V ≤ 160 km/h

1 : n = 1 : 8Vmax za V > 160 km/h

Za nove i unapređene pruge normalan nagib prelazne rampe iznosi:

1:n = 1:10Vmax

Najveći dozvoljeni nagib rampe je 1:500 za brzine V ≤ 70 km/h, a izuzetno za brzine do V ≤ 50 km/h može iznositi 1:400.

Granica izvodljivosti nagiba rampe je 1:3000.

Dužina pravolinijske rampe za računa se po obrascu:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Minimalna dužina pravolinijske prelazne rampe računa se za minimalan nagib prelazne rampe koji je definisan sa 1 : nmin = 1: 6,5Vmax. Normalna vrednost zavisi od brzine koja je propisana članom 26. ovog pravilnika.

Dužina prelazne rampe za nadvišenje po pravilu se poklapa sa dužinom prelazne krivine, kako je dato na Slici 21.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 21: Prelazna rampa za nadvišenje i prelazna krivina

Krivolinijska rampa za nadvišenje izuzetno se može primeniti kako je dato na Slici 22, kada se primenjuje prelazna krivina oblika parabole četvrtog stepena, uz uslov da je nadvišenje veće od 40 mm.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 22: Krivolinijska rampa za nadvišenje

Nagib krivolinijske rampe zavisi od dopuštene brzine u krivini, a normalno iznosi 1 : n = 1 : 5Vmax i ne može prekoračiti vrednosti propisane stavom 5. ovog člana. Nagib krivolinijske rampe izuzetno može iznositi 1 : n = 1 : 4Vmax i ne može prekoračiti vrednosti propisane stavom 5. ovog člana. Krivolinijske rampe se mogu neposredno dodirivati u sredini krivine kako je dato na Slici 23.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 23: Složene krivolinijske rampe

Krivolinijske rampe za nadvišenje koje odgovaraju prelaznim krivinama Blosove, kosinusoide, Šramove i Klajnove krive, definisane su standardom SRPS EN 13803-1.

Ako prelazna krivina nema dovoljnu dužinu, prelazna rampa se može produžiti u kružnu krivinu tako da nadvišenje na početku kružne krivine ne bude manje od minimalnog nadvišenja, kao i da dužina krivine sa punim nadvišenjem ne bude manja l = 0.4Vmax uz uslov l ≥ 20m, kako je dato na Slici 24.

Kod kružnih krivina bez prelaznih krivina, prelazna rampa za nadvišenje izvodi se u pravoj, tako da je u celoj kružnoj krivini puno nadvišenje. Prelazna rampa izuzetno može ulaziti i u kružnu krivinu.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 24: Složena prelazna rampa za nadvišenje i prelazna krivina

Kod korpaste krivine prelazna rampa za nadvišenje izvodi se:

1) na dužini prelazne krivine L između kružnih krivina različitih nadvišenja h1 i h2, kako je dato na Slici 25;



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 25: Korpasta krivina i prelazna rampa za nadvišenje

2) kad između kružnih krivina ne postoji prelazna krivina, rampa se izvodi u krivini većeg poluprečnika kako je dato na Slici 26. Rampa se izuzetno može produžiti i u krivini sa manjim poluprečnikom.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 26: Složena krivina bez prelazne krivine

Međuprave između rampi za nadvišenje

Član 29.

Najmanja dužina međuprave između prelaznih krivina istog ili suprotnog smera iznosi m = 0,4 ∙Vmax uz uslov da ne može biti kraća od 20 m, kako je dato na Slici 27.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 27: Međuprava

Međuprave između rampi za nadvišenje izvode se:

1) između dve pravolinijske rampe mora se nalaziti deo koloseka bez nadvišenja ili sa konstantnim nadvišenjem na dužini od najmanje m = 0,4 ∙ Vmax, uz uslov da ne može biti kraća od 20 m, kako je dato na Slici 28;

2) kod kraćih međuprava između prelaznih rampi i susednih krivina istog smera:

(1) zamenjuje se međuprava sa podesnim lukom, kako je dato na Slici 28a,

(2) izvodi se nadvišenje blaže krivine kroz međupravu, sve do prelazne rampe susedne krivine, kako je dato na Slici 28b,

(3) izvodi se manje nadvišenje nego što je u obema krivinama, tako da se ostvari propisana dužina između prelaznih rampi, kako je dato na Slici 28v;



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 28: Međuprava između rampi za nadvišenje



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 28a: Kružna krivina umesto međuprave



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 28b: Nadvišenje međuprave između dve kružne krivine izvedeno nadvišenjem krivine manjeg poluprečnika



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 28v: Nadvišenje međuprave između dve kružne krivine

3) kod kraćih međuprava između prelaznih rampi susednih krivina suprotnog smera postupak je sledeći:

(1) kod krivina suprotnog smera bez međuprave, kada se prelazne krivine dodiruju, obe prelazne rampe se izvode na celoj dužini obe prelazne krivine, tako da prelazna rampa jedne krivine počinje tamo gde se završava prelazna rampa druge krivine, kako je dato na Slici 28g,

(2) kod krivina suprotnog smera sa međupravama kraćim od propisanih, prelazne rampe izvode se na dužini obe prelazne krivine i međuprave, na način propisan u podtački (1) ove tačke.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 28g: Prelazne krivine suprotnog smera bez međuprave sa ukrsnim rampama

Između dve krivine suprotnog smera sa nadvišenjem i prelaznicama umesto pravca čija je dužina manja od 20 m, rade se ukrsne prelazne rampe. Počeci prelaznih krivina obe krivine nalaze se u istoj tački, kako je dato na Slici 28g. Razmera dužina obe rampe, odnosno prelaznica l1 i l2 mora biti jednaka razmeri nadvišenja h1 i h2 odnosno, l1 : l2 = h1 : h2. Dužine prelaznih krivina treba da budu obrnuto proporcionalne poluprečnicima krivina odnosno, l1 : l2 = R1 : R2. Kod ukrsnih rampi nagib obe šine 1 : n mora biti jednak za obe rampe, kako je dato na Slici 28g. Na mestu sastava dve prelaznice ne može se nalaziti prelom nivelete.

Povezivanje kružnih krivina bez međuprave

Član 30.

Kad god je to moguće treba spojiti dve suprotno usmerene kružne krivine kontinualnom prelaznom krivinom umesto korišćenja međupravca i dve prelazne krivine, u skladu sa standardom SRPS EN 13803-1 Aneks B, pri čemu je dužina međupravca nula.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Dve krivine suprotnog smera sa poluprečnicima R1 i R2 koje su izvedene bez nadvišenja i bez prelazne krivine mogu se dodirivati ako je:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Ako se između dve krivine suprotnog smera, sa nadvišenjem i sa prelaznim krivinama, nalazi međuprava kraća od 20 m, tada se ta međuprava ne izvodi, već se prelazne krivine produžavaju tako da početak jedne (PPK2) i kraj druge prelazne krivine (KPK1) nalaze u istoj tački.

Kod krivina suprotnog smera, sa kratkim prelaznim krivinama, može se izvesti ukrsna rampa za nadvišenje.

Ako se između dve krivine istoga smera nalazi međuprava kraća od 20 m, onda se ona ne izvodi, već se zamenjuje međukrivinom.

Prave ispred, između i iza skretnica

Član 31.

Između početka skretnice i kraja ili početka prelazne krivine, odnosno kružne krivine bez prelaznice, postavlja se međuprava dužine m1 ≥ 0,20 V, kako je dato na Slici 29, gde je V brzina vožnje u skretanje.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 29: Međuprava ispred skretnice

Između kraja skretnice i početka ili kraja prelazne krivine, odnosno kružne krivine bez prelaznice, postavlja se međuprava dužine m2 ≥ 0,10 V, kako je dato na Slici 30, gde je V brzina u pravac. Početak krivine ne može da pada u oblast između kraja skretnice i najdužeg praga, koji prolazi ispod oba koloseka, jer to zahteva poseban plan polaganja pragova.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 30: Međuprava iza skretnice

Rastojanja između skretnica zavise od tipa skretnice, smera odvajanja i sistema kontaktne mreže. Pri određivanju rastojanja između skretnica uzimaju se u obzir etape razvoja i konačno rešenje kolosečnih veza.

Kada se naredna skretnica priključuje na kraj prethodne skretnice, rastojanje između ovih skretnica određuje se tako da menjalica naredne skretnice ne leži na dugačkim pragovima prethodne skretnice, kako je dato na Slici 31.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 31: Normalno rastojanje skretnica

Dužina prave između dve skretnice sa krivinama suprotnog smera, kako je dato na Slici 32a, iznosi najmanje m3 = 0,10 V, ako nije ispunjen uslov:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

onda je najmanja dužina međuprave m3 ≥ 6 m. Za V se uzima najveća dozvoljena brzina za vožnju u skretanje preko skretnice sa manjim poluprečnikom. Za prolazne koloseke, kod novih i unapređenih pruga, međuprava iznosi m3= 0,20 V, gde je V brzina vožnje u pravac a može se povećati do m3= 0,40 V ako to dozvoljavaju prostorne mogućnosti i ako to ne zahteva dodatne troškove.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 32a: Međuprava između dve skretnice sa krivinama suprotnog smera

Između početaka dve skretnice sa krivinama istog smera (leva i desna skretnica), međuprava može da izostane ako su skretnice sa „tangencijalnim jezičkom” i ako su sa istim širinama koloseka na početku skretnice. Kod skretnica sa jezičcima sa presecanjem, minimalna međuprava, kako je dato na Slici 32b, iznosi m4 ≥ 7,0 m. Za prolazne koloseke kod novih i unapređenih pruga, međuprava iznosi m4 = 0.2 V, gde je V brzina vožnje u pravac.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 32b: Međuprava između dve skretnice sa krivinama istog smera

U skretničkim nizovima najmanja dužina prave između kraja prethodne i početka naredne skretnice iznosi m5 ≥ 7,5 m, kako je dato na Slici 33.

U nedostatku prostora u matičnjacima međuprava može da izostane kod skretnica koje nemaju proširenje koloseka na svom početku i imaju iste širine koloseka, kako je dato na Slici 34.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 33: Međuprava između kraja prethodne i početka naredne skretnice



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 34: Povezivanje prethodne i naredne skretnice bez međuprave

U kolosečnim vezama dva paralelna koloseka, kako je dato na Slici 35, najmanja dužina međuprave iznosi:

1) m ≥ 0,15 V za V < 70 km/h;

2) m ≥ 0,20 V za V ≥ 70 km/h.

Ne može se primeniti dužina manja od m6 = 0,15V ≤ 10,0 m.



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Slika 35: Međuprava u prostoj kolosečnoj vezi

Veze paralelnih koloseka ostvaruju se kolosečnim vezama u „A” ili „V” obliku. Kolosečne veze se ugrađuju na 15 – 20 km, a po pravilu ispred i iza stanice.

Ako štitna skretnica mora da se postavi što bliže susednoj skretnici, razmak između koloseka na najužem mestu na slepom koloseku može da se smanji na 3,80 m.

Nagib nivelete

Član 32.

Maksimalna vrednost nagiba nivelete na prugama za brzine V ≤ 120 km/h iznosi imax = 25 ‰.

Maksimalna vrednost nagiba nivelete za pruge za brzine V > 120 km/h iznosi imax = 12,5 ‰.

Nagib nivelete u tunelima iznosi:

1) imax ≥ 2 ‰, za tunele dužine do 1000 m;

2) imax ≥ 4‰, za tunele dužine preko 1000 m.

Nagib nivelete u tunelima iz razloga odvodnjavanja i provetravanja izvodi se:

1) na dve vode sa različitim visinskim položajem portala, ili

2) u obliku rampe sa jednostranim uzdužnim nagibom.

Maksimalan nagib nivelete na staničnim kolosecima iznosi:

1) imax = 1 ‰ na kolosecima u pravcu i novim stanicama;

2) imax ≤ 2,5 ‰ na kolosecima u krivini u zavisnosti od poluprečnika krivine za brzine V ≤ 160 km/h.

Nagib nivelete u usecima i zasecima izvodi se u nagibu imax ≥ 2 ‰ iz razloga odvodnjavanja.

Vertikalno zaobljenje preloma nivelete izvodi se kada je razlika između dva susedna nagiba veća od 2 ‰ za V ≤ 120 km/h ili 1 ‰ za V > 120 km/h.

Normalna vrednost poluprečnika vertikalne krivine preloma nivelete je Rv ≥ 0,4V2max ali ne može biti manja od Rv = 2000 m. Ako se izvodi na deonicama gde putnici mogu da stoje, preporučuje se minimalno Rv = 0,77V2max.

Granična dozvoljena vrednost poluprečnika vertikalne krivine preloma nivelete na novim i unapređenim magistralnim prugama je prema standardu SRPS EN 13803-1, Rv = 0,35V2max, ali ne manja od Rv = 2000 m.

Na regionalnim i lokalnim prugama vrednost poluprečnika vertikalne krivine preloma nivelete može iznositi i do Rv = 0,25V2max ali ne manje od Rv = 2000 m.

U staničnom reonu lokalnih pruga, prelom nivelete se izuzetno može zaobliti poluprečnikom Rv < 2000 m, ali ne ispod Rv = 1000 m.

U ranžirnim stanicama poluprečnik vertikalnog zaobljenja nivelete iznosi najmanje Rv = 0,16V2max, ali ne manje od Rv = 750 m. Na vrhu spuštalice dozvoljen je najmanji poluprečnik vertikalne krivine Rv = 0,13V2max, ali ne manji od Rv = 250 m.

Granica izvodljivosti poluprečnika vertikalne krivine je Rv ≤ 30000 m.

Vertikalni prelom nivelete ne može da se nalazi u skretnicama na glavnim prolaznim kolosecima, ukrštajima, dilatacionim spravama, okretnicama, kolskim vagama, prelaznim krivinama, prelaznim rampama za nadvišenje i mostovima sa otvorenim kolovozom. Početak, odnosno kraj zaobljenja preloma nivelete mora biti udaljen najmanje 5 m od navedenih postrojenja.

U ranžirnim stanicama, prelom nivelete može biti u skretnici, ali zaobljenje ne može zahvatiti menjalice i srcišta.

Ako se zaobljenje nivelete izuzetno vrši poluprečnikom R v10000 m, za glavne i prolazne koloseke ili R v 5000m za sporedne i pomoćne koloseke, dozvoljeno je polaganje skretnica u takvim vertikalnim krivinama sve do nagiba i =10 ‰.

Na mostovima bez zastora u slučaju konveksne vertikalne krivine (kad je centar zaobljenja ispod gornje ivice šine), može se vršiti prelom nivelete i prilagoditi konstrukciji mosta, ako je R v ≥ 10000 m.

Dužina kružnog luka za zaobljenje tangente mora biti 1 ≥ 20 m.

Dužina tangente vertikalnog zaobljenja preloma nivelete, računa se po obrascu



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Znak (+) uzima se kada se sa uspona prelazi na pad i obratno, a znak (-) pri prelazu sa uspona na uspon i sa pada na pad, s tim da se manji nagib (i) oduzima od većeg.

Pri prelazu sa nagiba na horizontalu ili obratno, dužina tangente vertikalne krivine se računa po obrascu:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde je:

t – dužina tangente (m);

Rv – poluprečnik vertikalne krivine (m);

i, i1, i2 – veličina nagiba (‰).

Ordinate zaobljenja preloma nivelete odmeravaju se upravno od prve tangente, a izračunavaju se po obrascu



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde je:

y – ordinata (vertikalno odstupanje od pravca tangente) (m);

x – apscisa (odstojanje od mesta gde počinje zaobljenje na prvoj tangenti) (m);

Rv – poluprečnik krivine za zaobljenje preloma nivelete (m).

Provera smera koloseka

Član 33.

Provera smera koloseka utvrđuje se instrumentima ili merenjem veličina strelica.

Kolosek ima pravilan položaj po smeru ako:

1) u kružnoj krivini ima jednake veličine strelica koje odgovaraju poluprečniku krivine i dužini tetive merne baze;

2) u prelaznoj krivini strelice nisu međusobno jednake, već odgovaraju poluprečnicima krivina po kojima je izvršena zakrivljenost;

3) u pravoj strelice su jednake nuli.

U krivinama poluprečnika R < 300 m strelice se mere na tetivi dužine s = 10 m, a u krivinama poluprečnika R ≥ 300 m na tetivi dužine s = 20 m. Strelice se mere i u prelaznim krivinama.

Veličina strelica u krivinama izračunavaju se po obrascu



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde je:

f – strelica na sredini tetive (m);

s – dužina tetive (m);

R – veličina poluprečnika u krivini, na mestu gde se meri strelica (m).

Dozvoljene razlike susednih izmerenih strelica Δf u kružnim krivinama su:

1) kod novih, unapređenih i obnovljenih koloseka, posle radova na glavnim opravkama gornjeg stroja i neposredno posle regulisanja smera koloseka u eksploataciji:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

2) kod pruga u eksploataciji:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

gde je:

Δf – razlika veličina susednih izmerenih strelica;

s – dužina tetive (m);

V – najveća dopuštena brzina vozova u (km/h).

Kod prelaznih krivina, razlika „d” računskih vrednosti između dve susedne strelice može biti veća ili manja samo za rezultat Δf koji se dobija na način propisan stavom 5. ovog člana, tako da razlika između dve susedne strelice može biti:

d ± Δf

Odstupanje smera je odstupanje ekstremne vrednosti u idnosu na srednju vrednost merenja, u zavisnosti od brzine. Tolerancije za razlike veličina susednih strelica kod koloseka u pravcu (kada kolosek odstupa od smera) su prema standardu SRPS EN 13231-1 za merenje pomoću tetive dužine 10 m:

1) kod koloseka u eksploataciji:

±7 mm za V ≤ 80 km/h,

±5 mm za 80 < V ≤ 160 km /h,

±4 mm za V > 160 km /h;

2) kod prijema novih, obnovljenih i unapređenih koloseka:

±5 mm za V ≤ 80 km/h,

±3 mm za V > 80 km /h.

Brzine vozova u krivinama

Član 34.

Brzine vozova u krivinama se izračunavaju u funkciji nadvišenja h, prema obrascima:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Za krivine bez nadvišenja u kolosecima stanica i drugih službenih mesta izuzev glavnih prolaznih koloseka i kod skretnica za vožnje u skretanje, brzina se računa po obrascu:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Brzine vozova u krivinama se mogu računati i iz obrasca za, bočno neponišteno ubrzanje:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

U zavisnosti od izvedenih nagiba (n) pravolinijskih rampi nadvišenja n, brzine iznose:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

U zavisnosti od izvedenih nagiba krivolinijskih rampi nadvišenja n, maksimalna brzina iznosi:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

U zavisnosti od izvedenog vertikalnog zaobljenja preloma nivelete poluprečnikom Rv, maksimalna brzina iznosi:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

U zavisnosti od izvedene promene zakrivljenosti (ΔZ) bez prelazne krivine, maksimalne brzine iznose:



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

+ primeniti kod krivina suprotnog smera,

– primeniti kod krivina istog smera.

Za sve ostale slučajeve promene zakrivljenosti bez prelazne krivine maksimalne brzine se određuju na osnovu obrazaca u Tabeli 16g:

Tabela 16g: Maksimalne brzine pri promeni zakrivljenosti bez prelazne krivine



Deo dokumenta je u pripremi i može se videti po objavljivanju celog dokumenta u Pravnoj bazi.
Celom dokumentu se može pristupiti preko taba "otvori relacije" ili "otvori prečišćen tekst".

Član 9.

Naziv člana 39. i član 39. menjaju se i glase:

„Ispitivanje zavarenih spojeva u koloseku

Član 39.

Ispitivanja zavarenih spojeva u koloseku obuhvataju:

1) vizuelni – neposredni pregled;

2) ultrazvučni pregled.

Pri vizuelnom – neposrednom pregledu svih zavarenih spojeva u koloseku (i uz pomoć lupe i ogledala), naročito treba utvrditi sledeće:

1) podudarnost gornje i bočne vozne površine glave obeju šina, što se proverava čeličnim lenjirom dužine 1,0 m i lisnatim kalibrima („špijunima”) veličine 0,1 do 3,0 mm, pri čemu odstupanja mogu iznositi:

(1) od + 0,35 mm do – 0,20 mm po voznoj površini šine,

(2) + 0 mm do – 0,30 mm po voznoj ivici šine;

2) vertikalne pukotine vara (upravne na podužnu osovinu šine), a ako se utvrde i najmanje pukotine, svi takvi zavari se odbacuju;

3) greške na površini udebljanog dela zavarenih spojeva. Dopuštene su gasne šupljine do 1 mm dubine i prečnika do 5 mm. Prisutnost uključaka stranog materijala u neznatnoj meri može se tolerisati pod uslovom da se ne nalaze na površini glave šine i u zategnutoj zoni zavarenog preseka, a čitava spoljna površina zavarenih spojeva mora biti očišćena od svih privaraka, peska i drugih štetnih sastojaka.

Uslov za preuzimanje zavarenih spojeva je i premazivanje čitave površine mineralnim uljem nakon njihove obrade.

Ultrazvučni pregled vrši se aparatima sa vertikalnom i kosom glavom (pod uglom od 45º), za sve aluminotermijske zavare. Pre ispitivanja gornju (dodirnu) površinu treba očistiti i premazati uljem.

Ultrazvučno ispitivanje metodom „impulsno eho” i pregled svih aluminotermijskih zavarenih spojeva radi otkrivanja zapreminskih grešaka vrši se najmanje sa ultrazvučnim talasima, koji se uvode pod uglom od 45º, a ultrazvučne sonde se pomeraju po dodirnoj površini glave šine.

Pukotine i nalepljivanje zavarenog spoja u centralnom delu stope šine, poprečno orjentisane na podužnu osu šine nisu dozvoljene, a otkrivaju se transferzalnim ultrazvučnim talasima, jedna sonda pod uglom od 45º.

Svi zavareni spojevi kod kojih se se utvrde i najmanje pukotine, odbacuju se. Nalepljivanje planarne vertikalno orjentisane greške otkrivaju se „tandem metodom” kada se koriste transferzalni talasi pod uglom od 45º. Ultrazvučno ispitivanje i pregled vrši se atestiranim aparatima sa stepenastim pojačanjem najmanje po 2 dB.

Pre ispitivanja gornju (dodirnu) površinu šine treba obrusiti-očistiti do nivoa osnovnog materijala šine i premazati uljem. Osetljivost ultrazvučnog sistema podešava se tako da se bilo gde po visini i zapremini zavarenog spoja može otkriti pojedinačna greška prečnika 5 mm.

Baždarenje osetljivosti-određivanje osnovnog i ispitnog pojačanja ultrazvučnog sistema se obavlja na posebnom etalonu. Etalon je od šine bez zavarenog spoja u kome su zabušeni reflektori ø 5mm – rupe sa ravnim dnom okrenute ka napadajućem-inicijalnom ultrazvučnom talasu. Reflektori simuliraju najveću dozvoljenu pojedinačnu grešku.

Na osnovu ehograma odbijenog povratnog signala ultrazvuka kroz zavareni spoj, ispitivani zavareni spojevi se smatraju:

1) dobrim (zadovoljavajući kvalitet) – ako se nakon prodiranja ultrazvuka pojavi eho signal od dna zavarenog spoja koji pokazuje da je ultrazvuk prodro do dna zavara i da nema reflektora pre zadnjeg zida;

2) slabim (kvalitet ne zadovoljava) – ako se nakon prodiranja ultrazvuka pojavi odbijeni signal pre eho signala zadnjeg zida (pre nego što je ultrazvuk prodro do dna zavara). Prethodna pojava je znak postojanja većih grešaka u zavarenom spoju (stopa, vrat ili glava šine), pa se zavareni spoj odbacuje;

3) sumnjivim (zavareni spojevi za praćenje) – ako se nakon prodiranja ultrazvuka reflektovani signal od dna zavarenog spoja odbije ali znatno smanjen, ili pre ehoa zadnjeg zida postoje ehoi grešaka čije su veličine manje od reflektora ø 5mm. Ovakav zavareni spoj se ne odbacuje, već se pušta u eksploataciju i podvrgava posebnom nadzoru u eksploataciji. Najsumnjiviji zavareni spojevi uzimaju se kao reprezentativni uzorci i podležu drugim dopunskim ispitivanjima.”

Član 10.

U članu 4. stav 1, članu 5. stav 4. i članu 8. stav 2. reči: „SRPS EN” zamenjuju se rečima: „SRPS EN”.

Član 11.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.



❮ Nazad na prethodnu stranicu

Email Print