Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O BANKAMA: Banke mogu da emituju MREL obveznice samo u dinarima


Državni sekretar u Ministarstvu finansija Saša Stevanović nedavno je na godišnjoj konferenciji Udruženja finansijskih direktora Srbije izjavio da su dve domaće banke najavile da će do kraja godine izdati MREL obveznice.

Kako se radi o novom finansijskom instrumentu za domaće tržište, koji mogu da emituju poslovne banke, obratili smo se Narodnoj banci Srbije (NBS) kako bismo detaljnije predstavili MREL obveznice. Iz centralne banke poručuju da svaka poslovna banka može da emituje takvu obveznicu ukoliko ona ispunjava određene uslove u skladu sa regulativom.

Sa pojmom MREL obveznica pre desetak dana smo se sreli zahvaljujući Novoj ljubljanskoj banci, vlasniku domaće NLB Komercijalne banke. Slovenačka “majka banka” plasirala je obveznice vredne 500 miliona evra profesionalnim investitorima, koje će se računati u takozvane MREL zahteve.

“MREL obveznice ili na srpskom – MKO obveznice (minimalni zahtev za kapitalom i podobnim obavezama, MKO) jesu obveznice koje izdaje banka i koje, u skladu sa Zakonom o bankama ("Sl. glasnik RS", br. 107/2005, 91/2010 i 14/2015) i podzakonskim aktima, ispunjavaju uslove za uključenje u obračun minimalnog zahteva za kapitalom i podobnim obavezama (takozvani MKO zahtev)”, objašnjavaju iz NBS.

Iako će MREL obveznice biti novina na našem tržištu kapitala, iz centralne banke podsećaju da je MKO zahtev za poslovne banke u Republici Srbiji implementiran 2015. godine, prilikom izmena i dopuna Zakona o bankama.

“Tada je u domaće zakonodavstvo, po ugledu na EU, implementiran okvir za restrukturiranje banaka – Direktiva EU za oporavak i restrukturiranje banaka”, ističu iz NBS.

Uslovi koje obveznica mora da ispuni kako bi bila priznata za potrebe obračuna MKO zahteva tiču se karakteristika same obveznice.

“Primera radi, obaveza mora biti u potpunosti uplaćena, banka ne sme biti poverilac po osnovu te obveznice, banka ne sme finansirati ulaganje u taj instrument, preostali rok dospeća obveznice mora biti najmanje godinu dana i drugi uslovi. U skladu sa svojom poslovnom politikom i strategijom i potrebama poslovanja, svaka banka može da emituje ovakav finansijski instrument, naglašavaju iz NBS.

Slovenačka NLB banka emitovala je MREL obveznicu u evrima, ali domaće poslovne banke taj finansijski instrument mogu da emituju samo u domaćoj valuti.

Ova vrsta obveznica može da se emituje samo u dinarima, što je u skladu sa strategijom dinarizacije koju je definisala i sprovodi NBS. Izdavanje i ulaganje u dinarske hartije od vrednosti podstiče dinarizaciju, ali i razvoj domaćeg tržišta kapitala. Naravno, postignuta i očuvana monetarna i finansijska stabilnost u Republici Srbiji predstavlja ključni faktor privlačenja potencijalnih investitora u ovakve instrumente”, rekli su iz naše centralne banke.

Eventualne emisije MREL obveznica na domaćem tržištu sigurno treba posmatrati u kontekstu inicijative države da privuče ulagače na domaće tržište kapitala.

Očekuje se da će tokom juna biti raspisani prvi javni pozivi za izdavanje korporativnih obveznica uz podršku države, dok je državni sekretar Saša Stevanović najavio da su u 2024. i 2025. godini planirane i inicijalne javne ponude, emitovanje MREL obveznica, kao i izlazak Akcionarskog fonda na Beogradsku berzu sa akcijama iz sopstvenog portfelja.

Tim povodom smo NBS pitali i da li je regulatorni okvir za izdavanje MREL obveznica kompletiran, odnosno kojim propisima treba zaokružiti regulativu kako bi banke mogle da emituju MREL obveznice.

“Regulatornim okvirom kojim se uređuje ova oblast, u delu iz nadležnosti NBS, kao što su Zakon o bankama i Odluka o MKO, propisan je dovoljan osnov za izdavanje MREL obveznica na domaćem tržištu kapitala”, potvrdili su iz naše centralne banke.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.


Izvor: Izvor: Vebsajt Biznis, Milica Rilak, 31.05.2024.
Naslov: Redakcija