![]() |
Pred Vama je primer analitičkog prikaza teksta propisa. Radi lakšeg sagledavanja njegovih izmena i dopuna, nova sadržina odredaba data je zelenom, dok je prethodna data crvenom bojom. Nepromenjene odredbe nisu posebno označene, tako da pregledanjem crno-zelenog teksta pregledate važeću, a crno-crvenog teksta, prethodnu verziju propisa. Pregled teksta i izvršenih izmena i dopuna je lakši, brži i praktičniji. U pravnoj bazi Paragraf Lex na ovaj način možete pristupiti svim zakonima. |
Propis - analitički prikaz promena
Objavljeno: 16.12.2025.
PRIMER
Posebne ugovorne odredbe o namirenju
[ČLAN 4 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Član 25
Ugovorom o zalozi koji predstavlja pravni osnov za zasnivanje založnog prava prvog reda može da se ustanovi pravo založnog poverioca da, ukoliko njegovo potraživanje ne bude namireno o dospelosti, stekne pravo svojine na finansijskom instrumentu koje je sredstvo obezbeđenja.
Predmet ugovora o zalozi iz stava 1. ovog člana ne mogu biti sopstvene akcije dužnika.
Ugovorom o zalozi iz stava 1. ovog člana mora se predvideti način utvrđivanja vrednosti sredstava obezbeđenja prilikom sticanja prava svojine na finansijskom instrumentu koje je sredstvo obezbeđenja.
Ukoliko, na dan sticanja prava svojine, utvrđena vrednost sredstava obezbeđenja, u smislu stava 3. ovog člana, prevazilazi vrednost potraživanja založnog poverioca prvog reda, isti je u obavezi da, narednog radnog dana, u novcu, razliku isplati:
1) ostalim založnim poveriocima čija potraživanja su dospela a nisu izmirena, s tim što je dužan da vodi računa o redosledu sticanja založnog prava u registru založnog prava;
2) zalogodavcu - ako ne postoje založna prava drugog i daljih redova ili potraživanja iz njih nisu dospela.
Založni poverilac prvog reda koji postupi suprotno stavu 4. ovog člana plaća ostalim založnim poveriocima, odnosno zalogodavcu propisanu zateznu kamatu za period od dana sticanja prava svojine iz stava 3. ovog člana do dana isplate viška vrednosti.
[Član 25
Ugovorom o zalozi može da se utvrdi da založni poverilac ima pravo da, ako njegovo potraživanje ne bude namireno o dospelosti, finansijski instrument koji je sredstvo obezbeđenja prisvoji, odnosno da stiče pravo svojine na predmetnom finansijskom instrumentu.
Predmet ugovora o zalozi iz stava 1. ovog člana ne mogu biti sopstvene akcije dužnika.
Ugovorom iz stava 1. ovog člana mora se predvideti način utvrđivanja vrednosti sredstava obezbeđenja prilikom prisvajanja.]
Dužnost saradnje
Član 26
Zalogodavac je dužan da sarađuje sa založnim poveriocem u postupku namirenja poveriočevog potraživanja iz predmeta založnog prava.
Zalogodavac je dužan da založnom poveriocu pruži obaveštenja radi sprovođenja namirenja.
Obaveze zalogodavca iz st. 1. i 2. ovog člana ima i dužnik, kada to nije isto lice.
Ako povredi neku od obaveza iz ovog člana zalogodavac, odnosno dužnik kada to nije isto lice, dužan je da naknadi štetu koju trpi založni poverilac.
Dužnosti zalogodavca
Član 27
Zalogodavac je dužan da trpi da se založni poverilac namiri iz vrednosti predmeta založnog prava.
Do okončanja namirenja, zalogodavac je dužan da se uzdržava od radnji kojima se može smanjiti vrednost predmeta založnog prava.
Zalogodavac je dužan da preduzme i druge radnje koje su neophodne da bi založni poverilac mogao da namiri svoje potraživanje.
Ako povredi neku od obaveza iz ovog člana, zalogodavac je dužan da naknadi štetu koju trpi založni poverilac.
Prodaja predmeta ugovornog založnog prava
Član 28
Založni poverilac može pristupiti prodaji predmeta ugovornog založnog prava najranije istekom roka iz člana 24. stav 2. ovog zakona.
U slučaju kada je predmet založnog prava finansijski instrument kojim se trguje na regulisanom tržištu/MTP-u, založni poverilac daje nalog za prodaju članu CRHOV-a, kako bi se pokrenuo postupak prodaje na tom tržištu.
U slučaju kada je predmet založnog prava finansijski instrument kojim se trguje van regulisanog tržišta/MTP, založni poverilac vrši procenu vrednosti finansijskog instrumenta u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva, ukoliko ugovorom o zalozi nije utvrđena vrednost tog finansijskog instrumenta, odnosno način utvrđivanja vrednosti.
Založni poverilac organizuje prodaju finansijskog instrumenta preko člana CRHOV-a, ukoliko drugačije nije predviđeno ugovorom.
Po izvršenoj prodaji iz stava 4. ovog člana založni poverilac zaključuje ugovor o prodaji finansijskog instrumenta u postupku namirenja sa trećim licem, koji se overava u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa.
Dužnik može punovažno ispuniti dug u bilo koje vreme pre prodaje založenog finansijskog instrumenta, a najkasnije:
1) do trenutka unošenja naloga za prodaju u informacioni sistem regulisanog tržišta/MTP, ukoliko se finansijskim instrumentom trguje na regulisanom tržištu/MTP;
2) do trenutka unosa naloga za prodaju u informacioni sistem CRHOV, ukoliko se finansijskim instrumentom trguje van regulisanog tržišta.
Sticanje prava svojine na finansijskim instrumentima koji su predmet ugovornog založnog prava
[ČLAN 5 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Član 29
Lice koje kupi finansijske instrumente prodate u skladu sa članom 28. ovog zakona, stiče pravo svojine na tim finansijskim instrumentima bez tereta.
[Član 29
Lice koje kupi finansijske instrumente koji su predmet ugovornog založnog prava, stiče pravo svojine na tim finansijskim instrumentima bez tereta.]
Namirenje posle zastarelosti
[ČLAN 6 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Član 30
Založni poverilac se može namiriti iz vrednosti založenog finansijskog instrumenta i posle zastarelosti njegovog potraživanja, shodno zakonu koji uređuje obligacione odnose.
Zastarela potraživanja kamata i drugih povremenih davanja ne mogu se namiriti iz vrednosti založenog finansijskog instrumenta.
Prestanak založnog prava
Član 31
Ako potraživanje založnog poverioca prestane isplatom duga ili na drugi način, založno pravo prestaje i briše se iz registra založnog prava na zahtev založnog poverioca, dužnika ili zalogodavca, kada to nije isto lice.
Založno pravo prestaje i briše se iz registra založnog prava ako finansijski instrument prestane da postoji.
Založno pravo prestaje nakon prodaje založenih finansijskih instrumenata, izvršene radi namirenja potraživanja založnog poverioca.
Brisanje založnog prava iz registra založnog prava može se tražiti i kada se svojstvo založnog poverioca stekne u istom licu sa svojstvom dužnika, kao i kada založni poverilac stekne pravo svojine na finansijskom instrumentu.
Kada založni poverilac, dužnik ili zalogodavac, kad to nije isto lice, traži brisanje založnog prava, dužan je da podnese registru založnog prava pisanu izjavu založnog poverioca kojom dozvoljava brisanje (overenu u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa), pravosnažnu sudsku odluku ili drugi odgovarajući dokument iz kojeg proističe da je založno pravo prestalo.
Registar založnog prava na finansijskim instrumentima
[ČLAN 7 IZMENA I DOPUNA ZAKONA]
Član 32
Registar založnog prava na finansijskim instrumentima je registar koji vodi CRHOV, u koji se, u skladu sa ovim zakonom, upisuju založna prava na finansijskim instrumentima.
CRHOV javno objavljuje na svojoj internet stranici sledeće podatke iz registra založnog prava:
1) ime i prezime dužnika, odnosno zalogodavca;
2) vrstu i broj finansijskih instrumenata koji su predmet založnog prava;
3) visinu obezbeđenog potraživanja;
4) zabeležba da li založni poverilac ima pravo da pribira plodove koje daje finansijski instrument;
5) zabeležba da li je ugovorom o zalozi koji je predstavljao pravni osnov za zasnivanje založnog prava prvog reda ustanovljeno pravo založnog poverioca da, ukoliko njegovo potraživanje ne bude namireno o dospelosti, stekne pravo svojine na finansijskom instrumentu koji je sredstvo obezbeđenja;
6) [4)] zabeležbu sporova o založnom pravu ili u vezi sa predmetom zaloge.
Registar založnog prava se mora voditi ažurno.
Potpunom tekstu mogu pristupiti samo pretplatnici na pravnu bazu Paragraf Lex. Za više informacija,
pogledajte https://www.paragraf.rs/strane/pravna_baza_paragraf.html