Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNI ZAKONA O ROKOVIMA IZMIRENJA NOVČANIH OBAVEZA U KOMERCIJALNIM TRANSAKCIJAMA - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama (“Službeni glasnik RS”, br. 119/12, 68/15, 113/17, 91/19, 44/21 - dr. zakon, 44/21, 130/21 i 138/22), u članu 2. tačka 11) menja se i glasi:

“11) centralni registar faktura je registar koji uspostavlja i vodi Ministarstvo finansija - Uprava za trezor, a u kojem se evidentiraju isključivo elektronske fakture izdate od strane poverilaca u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, u kojima su subjekti javnog sektora dužnici, na osnovu podataka dobijenih iz sistema elektronskih faktura.”.

Član 2.

Član 4a menja se i glasi:

“Član 4a

Subjekti javnog sektora, koji plaćanja vrše preko računa koji se vode kod banaka, podatke o izmirenjima novčanih obaveza unose u informacioni sistem Uprave za trezor u roku od tri radna dana od dana izmirenja novčane obaveze.

Subjekti javnog sektora su dužni da do 1. jula 2026. godine u informacionom sistemu Uprave za trezor ažuriraju status svih preuzetih novčanih obaveza koje se u informacionom sistemu Uprave za trezor vode kao neizmirene i za koje je istekao rok za plaćanje.

Ministar nadležan za poslove finansija bliže uređuje način i postupak evidentiranja elektronskih faktura u centralnom registru faktura, način i postupak izmirenja obaveza u centralnom registru faktura, kao i način vođenja i sadržaj centralnog registra faktura.”.

Član 3.

U članu 8. st. 1-3. menjaju se i glase:

“Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona između javnog sektora i privrednih subjekata, u komercijalnim transakcijama u kojima su subjekti javnog sektora dužnici, kao i između subjekata javnog sektora, vrši Ministarstvo finansija - Sektor za budžetsku inspekciju (u daljem tekstu: Sektor za budžetsku inspekciju).

U cilju sprovođenja nadzora iz stava 1. ovog člana, Sektor za budžetsku inspekciju preuzima podatke o neizmirenim obavezama subjekta javnog sektora iz informacionog sistema Uprave za trezor.

Sektor za budžetsku inspekciju ima pristup svim podacima iz sistema elektronskih faktura potrebnim za sprovođenje nadzora iz stava 1. ovog člana, kao i za obavljanje ostalih zakonom utvrđenih funkcija inspekcijskog nadzora.”.

Član 4.

U članu 12. posle stava 5. dodaju se novi st. 6. i 7, koji glase:

“Novčanom kaznom od 5.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u javnom sektoru, ukoliko subjekt javnog sektora kojim rukovodi ne evidentira i ne ažurira podatke u skladu sa odredbom člana 4a stav 1. ovog zakona.

Novčanom kaznom od 5.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u javnom sektoru, ukoliko subjekt javnog sektora kojim rukovodi ne ažurira podatke u skladu sa odredbom člana 4a stav 2. ovog zakona.”.

Dosadašnji stav 6, koji postaje stav 8, menja se i glasi:

“Odgovorno lice iz st. 4, 6. i 7. ovog člana je ministar za ministarstvo, nadležni pokrajinski sekretar za pokrajinski sekretarijat, gradonačelnik za grad, predsednik opštine za opštinu, direktor za javno preduzeće, odnosno rukovodilac drugog subjekta javnog sektora.”.

Član 5.

Propis iz člana 2. ovog zakona ministar nadležan za poslove finansija doneće u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Propis iz člana 8. stav 4. Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama (“Službeni glasnik RS”, br. 119/12, 68/15, 113/17, 91/19, 44/21 - dr. zakon, 44/21, 130/21 i 138/22), uskladiće se sa odredbama ovog zakona u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 6.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbije”, osim odredbe člana 4. ovog zakona, koja se odnosi na novčanu kaznu za prekršaj za odgovorno lice u javnom sektoru, ukoliko subjekt javnog sektora kojim rukovodi ne ažurira podatke u skladu sa odredbom člana 2. ovog zakona, a koja će se primenjivati od 2. jula 2026. godine.

IZ OBRAZLOŽENJA

II.         RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Zakonom o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama (“Službeni glasnik RS”, br. 119/12, 68/15, 113/17, 91/19, 44/21 - dr. zakon, 44/21, 130/21 i 138/22 - u daljem tekstu: Zakon) propisano je, između ostalog, da se u centralnom registru faktura, kao informacionom sistemu koji vodi Ministarstvo finansija - Uprava za trezor (u daljem tekstu: Uprava za trezor), vrši evidentiranje elektronskih faktura i drugih zahteva za isplatu u elektronskom obliku, izdatih od strane poverilaca u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, u kojima su subjekti javnog sektora dužnici. Pri tom, u članu 4a Zakona propisan je pravni osnov za donošenje podzakonskog akta kojim ministar nadležan za poslove finansija bliže uređuje način i postupak evidentiranja elektronskih faktura u centralnom registru faktura, kao i način vođenja i sadržaj centralnog registra faktura.

Dosadašnja primena Zakona, kao i inspekcijski nadzor kod subjekata javnog sektora, pokazali su da subjekti javnog sektora savesno primenjuju odredbe ovog zakona, te svoje novčane obaveze u komercijalnim transakcijama izmiruju u skladu sa propisanim rokovima. Istovremeno, uočeno je da pomenuti subjekti ne vrše ažurno evidentiranje izmirenja novčanih obaveza u informacionom sistemu Uprave za trezor, zbog čega se mnoge od faktički izmirenih novčanih obaveza subjekata javnog sektora vode kao neizmirene. Posledično, izveštaji o zaduženju subjekata javnog sektora, koji se sačinjavaju na osnovu podataka iz informacionog sistema Uprave za trezor, bitno odstupaju od stvarnog stanja zaduženja subjekata javnog sektora, a koje je značajno manje od onog iskazanog u informacionom sistemu Uprave za trezor.

U vezi sa pomenutim odstupanjem izveštaja o zaduženju subjekata javnog sektora od stvarnog stanja, ukazujemo da je članom 9. stav 4. Zakona o budžetskom sistemu (“Službeni glasnik RS”, br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13-ispravka, 108/13, 142/14, 68/15-dr. zakon, 103/15, 99/16, 113/17, 95/18, 31/19, 72/19, 149/20, 118/21, 118/21-dr. zakon, 138/22, 92/23 i 94/24) propisano da se korisnicima javnih sredstava koji nisu uključeni u sistem konsolidovanog računa trezora, kao i ostalim pravnim licima i drugim subjektima koji ne pripadaju javnom sektoru, a kojima se vrši prenos sredstava iz budžeta, otvara poseban namenski dinarski račun kod Uprave za trezor za ta sredstva, koji se uključuje u sistem konsolidovanog računa trezora. Shodno članu 4. stav 2. tačka 5) Pravilnika o načinu utvrđivanja i evidentiranja korisnika javnih sredstava i o uslovima i načinu za otvaranje i ukidanje podračuna konsolidovanog računa trezora kod Uprave za trezor (“Službeni glasnik RS”, br. 11/23, 84/23 i 103/24), tip KJS 7 - Ostali korisnici javnih sredstava, obuhvata sledeće korisnike javnih sredstava: javna preduzeća osnovana od strane Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i pravna lica osnovana od strane tih preduzeća, pravna lica nad kojima Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave, ima direktnu ili indirektnu kontrolu nad više od 50% kapitala ili 50% glasova u upravnom odboru, druga pravna lica u kojima javna sredstva čine više od 50% prihoda ostvarenih u prethodnoj poslovnoj godini).

Saglasno navedenom, tip KJS 7 - Ostali korisnici javnih sredstava, za prenos sredstava iz budžeta otvaraju poseban namenski dinarski račun kod Uprave za trezor za ta sredstva, dok za sredstva koja nisu iz budžeta koriste račune otvorene kod poslovnih banaka. Uprava za trezor nema mogućnosti uvida u promet po računima koje korisnici javnih sredstava, koji nisu uključeni u sistem konsolidovanog računa trezora, imaju otvorene kod poslovnih banaka, a što se odnosi i na izmirivanje novčanih obaveza koje se vrši preko tih računa, zbog čega dolazi do odstupanja izveštaja o zaduženju subjekata javnog sektora od stvarnog stanja. Prema zvaničnim i javno objavljenim podacima, na dan 17. oktobra 2025. godine ukupno stanje neizmirenih obaveza u Centralnom registru faktura (u daljem tekstu: CRF) iznosi 50.531.407.276,58 dinara, od čega: Republika (direktni) - 16.159.447.365,27 dinara, Republika (indirektni) - 32.210.454.661,26 dinara, lokal ostalo - 91.410.627,60 dinara, lokal škole - 2.068.844.692,72 dinara i APV - 1.249.929,73 dinara. Na isti dan, ukupno stanje neizmirenih obaveza u Registru izmirenja novčanih obaveza (u daljem tekstu: RINO) iznosi 10.083.658.955,48 dinara, od čega Republika (indirektni) - 10.083.658.955,48 dinara. Međutim, a kako je prethodno navedeno, dosadašnji inspekcijski nadzor kod subjekata javnog sektora pokazao je da subjekti javnog sektora ne vrše ažurno evidentiranje izmirenja novčanih obaveza u informacionom sistemu Uprave za trezor, zbog čega je opravdana pretpostavka da su novčane obaveze, koje su evidentirane kao neizmirene u CRF-u i RINO-u na dan 17. oktobra 2025. godine, faktički delimično ili u potpunosti izmirene, a što za posledicu ima netačne zvanične podatke o zaduženju subjekata javnog sektora.

Kako su tačni podaci o zaduženju subjekata javnog sektora od značaja kako sa stanovišta statistike i analitike budžeta Republike, tako i sa stanovišta obaveze izveštavanja stranih finansijskih organizacija i institucija, bilo je neophodno urediti obavezu subjekata javnog sektora da ažurno unose podatke o izmirenim novčanih obavezama u informacioni sistem Uprave za trezor, propisivanjem rokova za izvršenje ove obaveze, kao i kaznenih odredaba za nepostupanje po ovoj obavezi.

Osim navedenog, ostale predložene izmene i dopune Zakona su terminološkog ili pravno tehničkog karaktera, sa ciljem da se otklone nepotrebna različita tumačenja i eventualne nejasnoće u primeni Zakona u praksi.

Kako je prethodno navedeno jedino moguće učiniti u formi izmena i dopuna Zakona, donošenje zakona o izmenama i dopuni Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama predstavlja jedini način za postizanje navedenih rešenja i pomenutih ciljeva.

III.        OBJAŠNJENJE POJEDINAČNIH REŠENJA U ZAKONU

Članom 1. Predloga zakona menja se tačka 11) u članu 2. Zakona, čime se vrši usklađivanje sa faktičkim stanjem, odnosno već uspostavljenim tehničko-tehnološkim uslovima informacionog sistema Uprave za trezor.

Članom 2. Predloga zakona menja se član 4a Zakona, u tom smislu da se subjektima javnog sektora, koji plaćanja vrše preko računa koji se vode kod banaka, propisuje obaveza da podatke o izmirenjima novčanih obaveza unose u informacioni sistem Uprave za trezor u roku od tri radna dana od dana izmirenja novčane obaveze. Pored toga, propisano je da su ovi subjekti dužni da do 1. jula 2026. godine u informacionom sistemu Uprave za trezor ažuriraju status svih preuzetih novčanih obaveza koje se u informacionom sistemu Uprave za trezor vode kao neizmirene i za koje je istekao rok za plaćanje, a kako bi već uneti podaci iz pomenutog sistema odgovarali stvarnom stanju zaduženja subjekata javnog sektora. Pored toga, preciziran je predmet uređenja podzakonskim aktom koji donosi ministar nadležan za poslove finansija, u skladu sa ovim zakonom.

Članom 3. Predloga zakona menjaju se st. 1-3. u članu 8. Zakona u smislu navođenja tačnog naziva organa nadležnog za inspekcijski nadzor, a dodatno se vrši preciziranje pristupa podacima koji su potrebni za sprovođenje nadzora, kao i za obavljanje ostalih zakonom utvrđenih funkcija inspekcijskog nadzora.

Članom 4. Predloga zakona vrši se dopuna člana 12. Zakona novim st. 6. i 7, kojim su propisani prekršaji i novčane kazne za postupanje koje je suprotno članu 4a st. 1. i 2. ovog zakona.

Članom 5. Predloga zakona propisuje se rok u okviru kojeg je potrebno da ministar nadležan za poslove finansija donese propis kojim će se bliže urediti način i postupak evidentiranja elektronskih faktura u centralnom registru faktura, način i postupak izmirenja obaveza u centralnom registru faktura, kao i način vođenja i sadržaj centralnog registra faktura. Istim članom Predloga zakona propisan je rok u kom će ministar nadležan za poslove finansija doneti podzakonski akt iz člana 8. stav 4. Zakona, radi usklađivanja sa odredbama ovog zakona.

Članom 6. Predloga zakona uređeno je stupanje na snagu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama, kao i datum početka odložene primene člana 4. ovog zakona.


Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 03.11.2025.