EVROPSKA CENTRALNA BANKA: • Inflacija u evrozoni pada na 2,2% •
Inflacija u evrozoni usporila je više od očekivanog u martu, podstičući spekulacije na tržištu da bi Evropska centralna banka (ECB) mogla nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa ovog meseca. Ipak, iako je ukupna inflacija pala na najniži nivo u četiri meseca, nekoliko osnovnih i spoljašnjih faktora moglo bi zakomplikovati odluku ECB-a na sastanku 17. aprila.
Prema preliminarnim podacima Eurostata objavljenim u utorak, potrošačke cene u evrozoni porasle su za 2,2% na godišnjem nivou u martu, što je najniže od novembra 2024. i malo ispod konsenzusne prognoze od 2,3%.
Bazna inflacija, koja isključuje volatilne cene energije i hrane, pala je na 2,4% sa 2,6% u februaru, blago ispod očekivanih 2,5%.
Ipak, ne ukazuju svi podaci na "zeleno svetlo" za ublažavanje monetarne politike. Dok je godišnja stopa inflacije usporila, mesečni podaci pokazuju drugačiju sliku. Ukupna inflacija ubrzala je za 0,6% u odnosu na februar, što je najviši mesečni rast u gotovo godinu dana. Bazna inflacija takođe je skočila za 0,8% na mesečnom nivou, što je najviši rast od marta 2024.
Pritisci na cene i dalje su izraženi u pojedinim sektorima. Troškovi hrane, alkohola i duvana porasli su za 2,9% na godišnjem nivou, u odnosu na 2,7% u februaru.
Inflacija u sektoru usluga, ključni pokazatelj koji ECB pažljivo prati zbog njegove povezanosti sa rastom plata i domaćom tražnjom, usporila je na 3,4% godišnje, sa 3,7% u februaru. Iako je to najniži nivo od juna 2022, mesečni rast od 0,4% ukazuje da osnovni pritisci i dalje nisu jenjali.
Geografski gledano, inflacija je ostala neujednačena širom evrozone. Francuska je prijavila najnižu harmonizovanu godišnju inflaciju od svega 0,9%, dok su Estonija, Hrvatska i Slovačka zabeležile stope od 4,3%. Na mesečnom nivou, potrošačke cene su skočile za 1,8% u Grčkoj, 1,7% u Portugalu i 1,6% u Italiji. S druge strane, Belgija, Estonija i Luksemburg zabeležili su mesečni pad cena, piše Euronews.
U utorak su novčana tržišta procenjivala oko 65% verovatnoće da će ECB na sastanku 17. aprila smanjiti kamatnu stopu za 25 baznih poena. Ipak, znakovi podele unutar Upravnog saveta ECB-a postaju sve očigledniji. Više zvaničnika navodno razmatra mogućnost pauze u aprilu kako bi sačekali dodatnu jasnoću, posebno u vezi sa ekonomskim posledicama američke trgovinske politike i povećane evropske vojne potrošnje.
Iako je smanjenje kamatnih stopa i dalje na stolu, pojedini članovi 26-članog Upravnog saveta ECB-a naginju odlaganju odluke zbog pojačane neizvesnosti u vezi sa trgovinskom politikom SAD i naglim rastom evropske potrošnje na odbranu.
Depozitna stopa ECB-a trenutno iznosi 2,5%, nakon što je pala sa vrhunca od 4%. Međutim, banka je signalizirala da će dalja ublažavanja zavisiti od potvrde podataka, a neki analitičari smatraju da martovski pokazatelji šalju mešovite signale.
Glavni evropski ekonomista Goldman Saksa, Sven Jari Sten, smatra da je bazna inflacija na dobrom putu da dostigne cilj ECB-a od 2% do kraja godine.
- Monetarna politika i dalje izgleda donekle restriktivno sa depozitnom stopom od 2,5% - rekao je Sten.
Prema njegovim rečima, predsednica ECB-a Kristin Lagard predstavila je konzervativniji uticaj tarifa na ekonomiju u odnosu na procene Goldman Saksa.
- Evrozona se suočava sa značajnim rizicima od američkih tarifa, a pad rasta usled tarife od 25% na širok spektar proizvoda mogao bi dostići 1,4% BDP-a - upozorio je Sten.
Ekonomista Banke Amerike, Ruben Segura-Kajuela, ostaje oprezan, ali primećuje trend niže inflacije od očekivane.
- Nismo videli ništa u mesečnim podacima ili na tržištu rada što bi osporilo naš stav - rekao je, zadržavajući prognozu da će terminalna depozitna stopa pasti na 1,5% do septembra.
- Rizici od pauze u aprilu su porasli. Komunikacija će od sada biti neizvesna - dodao je Segura-Kajuela.
Šef makroekonomskih istraživanja u ABN Amro banci, Bil Divini, naglasio je da je martovsko smanjenje kamatnih stopa bilo uglavnom očekivano, ali da je april manje izvestan.
- Upravni savet je signalizirao da su stope blizu neutralnog nivoa. S obzirom na fiskalnu podršku i potencijalne trgovinske šokove, jun deluje kao optimalniji trenutak za sledeći potez - rekao je Divini.
Izvor: Vebsajt eKapija, 3.4.2025.
Naslov: Redakcija