ZAKON O ZAŠTITI KORISNIKA FINANSIJSKIH USLUGA: • Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga - ključne izmene i benefiti •
Poverenje je temelj svakog stabilnog finansijskog sistema, a ono se gradi kroz jasna pravila, odgovorno poslovanje i snažnu zaštitu prava i interesa korisnika finansijskih usluga. Upravo zato, usvajanje novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga ("Sl. glasnik RS", br. 19/2025) predstavlja jedan od najvažnijih koraka ka unapređenju prava građana i jačanju poverenja u finansijski sektor. Nakon više od jedne decenije od poslednjih izmena, Narodna banka Srbije kreirala je zakonsko rešenje koje donosi veću transparentnost, bolju i efikasniju pravnu zaštitu svih korisnika finansijskih usluga. O značaju ovih promena, kao i o konkretnim prednostima koje donose građanima, govorio je Đorđe Gojković iz Sektora za zaštitu korisnika finansijskih usluga, ističući ključne benefite i novine koje ovaj zakon donosi.
Jedna od najznačajnija novina, o kojoj se i najviše govorilo, jeste ograničenje kamatnih stopa. Prema rečima Đorđa Gojkovića, po uzoru na najbolju praksu iz zemalja Evropske unije, ograničenje kamatnih stopa služi sprečavanju naplaćivanja previsoke cene kredita. “Članovima Zakona koji regulišu ograničenja kamatnih stopa ograničene su kamatne stope kod stambenih, potrošačkih i gotovinskih kredita, kao i kod kreditnih kartica i dozvoljenog odnosno nedozvoljenog prekoračenja po računu”, istakao je on. Đorđe Gojković je istakao i to da smo svedoci burnih dešavanja u svetu - od epidemija do međunarodnih sukoba i da, iako ne možemo da sprečimo takve događaje, jedna odgovorna država može donekle sprečiti njihove negativne finansijske posledice po svoje građane. “Upravo to je jedan od ciljeva ograničenja kamata - sprečavanje naglog rasta kamatnih stopa. U konačnici, ograničenje kamatnih stopa za cilj ima izvesniju i sigurniju budućnost svih korisnika kredita u našoj zemlji”, naglasio je on.
Pored toga, on se osvrnuo na još jednu novinu u kojoj su predviđene olakšice za korisnike koji ne mogu da otplate kredite pod postojećim uslovima. “U situacijama kada se kredit teško otplaćuje zbog gubitka posla, bolesti ili druge životne okolnosti na koje korisnik kredita ne može da utiče, banka mora da ponudi određene olakšice u otplati kredita. Olakšice podrazumevaju nagodbe poput smanjenja kamatne stope, delimičan oprost duga po osnovu kamate, refinansiranje kredita pod povoljnijim uslovima, kao i mnoge druge mehanizme koje banka i korisnik utvrde kao odgovarajuće”, rekao je Đorđe Gojković.
Prema njegovim rečima, od naročite važnosti jeste odredba koja reguliše situaciju u kojoj korisnik stambenog kredita ne može da otplati kredit. U takvim situacijama korisnicima je data mogućnost da samostalno prodaju nepokretnost, postižući tako što veću cenu radi izmirenja duga, što, nažalost, u javnoj prodaji u izvršnom postupku nekada nije slučaj. On je istakao da za slučaj da korisnik ne može ili ne želi da samostalno proda nepokretnost radi namirenja druga, može odabrati da banci prenese pravo svojine i na taj način izmiri dug, nezavisno od toga za koliku cenu banka kasnije može prodati tu nepokretnost.
On je podsetio i na to da su novim zakonom korisnici zaštićeni u svakoj fazi korišćenja određene finansijske usluge. “Čak i pre zaključenja ugovora, korisnici su zaštićeni normama koje regulišu oglašavanje finansijskih usluga i prakse unakrsne prodaje finansijskih usluga. Tim odredbama znatno je umanjena asimetrija informacija između davalaca finansijskih usluga i korisnika”, istakao je on.
Đorđe Gojković ističe da, kako bi se izbegle situacije u kojoj korisnici, bilo zbog nedovoljno, bilo zbog previše informacija, donose odluku koja im nije u najboljem interesu, davaocima usluga zabranjeno je da reklamiraju proizvode i usluge tako da korisnika dovode u zabludu. “Isto tako, korisnik pre potpisivanja ugovora ima pravo da dobije opšte informacije u bilo kom trenutku u pisanoj formi i na način za koji se opredeli”, rekao je on.
Takođe, podsetio je na to da je prvi put u našem pravu zabranjena takozvana praksa vezivanja usluga. To znači da banke ne smeju, osim izuzetno, korisnike uslovljavati, tj. obavezivati da uz uslugu koja im je potrebna koriste i neku drugu uslugu.
Posebnu pažnju javnosti privukla je odredba koja podrazumeva da su prvi put u našem pravu regulisane savetodavne usluge koje banka može da pruža svojim klijentima. “Banke sada mogu korisnicima davati preporuke povodom bankarskih usluga, pri čemu se preporuke definišu u najboljem interesu korisnika, a na osnovu procene finansijske situacije i potrebe korisnika.
Savetodavne usluge mogu pružati isključivo banke u pogledu bankarskih proizvoda koje nude na tržištu, koristeći tako svoja profesionalna znanja i veštine da bi pomogle korisniku pri donošenju važnih ekonomskih odluka”, izjavio je Gojković.
Prema njegovim rečima, zaštita korisnika ne bi bila potpuna bez mehanizama za rešavanje spornih odnosa, koji se ponekad nužno javljaju. Dobro poznat mehanizam posredovanja pred Narodnom bankom Srbije i postupak po pritužbi Zakonom su dodatno unapređeni radi rešenja spornog odnosa između banke i korisnika na besplatan, efikasan, fleksibilan i pravedan način.
Na kraju, Gojković je naglasio da u ovaj video, naravno, ne mogu stati sve novine Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, ali da je najvažnije znati da cilj i duh ovog zakona jeste postizanje ravnoteže između banaka odnosno drugih davalaca finansijskih usluga s jedne strane i korisnika s druge strane. “Svi navedeni postupci služe upravo tome, dajući osnov za primenu principa pravičnosti u svakom pojedinačnom slučaju gde se budu primenjivali”, istakao je Đorđe Gojković.
Izvor: Press služba Narodne banke Srbije, 3.4.2025.
Naslov: Redakcija