Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA: Planira se usklađivanje Zakona sa direktivama EU, te usvajanje nove Strategije zaštite potrošača


Udruženja za zaštitu potrošača u Srbiji nisu dovoljno aktivna u odbrani potrošačkih prava niti koriste sva raspoloživa sredstva da utiču na trgovce, izjavila je viša savetnica u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tamara Samardžić.

"Udruženja za zaštitu potrošača bi trebalo da brane prava, objašnjavaju ljudima koja su njihova prava, a ona udruženja koja su aplicirala za sredstva od Ministarstva trebalo bi i da učestvuju u potrošačkim sporovima pred parničnim sudom", izjavila je Samardžićeva.

U Srbiji postoji 28 registrovanih udruženja za zaštitu potrošača, koji predstavljaju sponu potrošača i trgovaca.

"Na dnevnom nivou imamo kontakte s njima i vidimo da nedostaju neka osnovna pravna znanja", ocenila je Tamara Samardžić.

Dodajući da se izmenila uloga tržišne inspekcije, ona je rekla da inspekcije sada paze da li se Zakon o zaštiti potrošača ("Sl. glasnik RS", br. 62/2014 i 6/2016 - dr. zakon) u formalnim elementima poštuje, na primer da li je trgovac odgovorio na reklamaciju u propisanom roku, ali da ona više ne može da utiče na trgovca da prihvati reklamaciju.

"Ali ono što mogu udruženja to je da, ako smatraju da je došlo do povrede prava, mogu u ime oštećenog kupca da podnesu zahtev za pokretanje prekršajnog postupka pred sudom. Oni to ne koriste. A to je vrlo lep instrument za pritisak na trgovca, a ne košta ništa", rekla je Samardžićeva.

Srbija je ove godine pripremila nacrt pregovaračke pozicije za Poglavlje 28 o zaštiti potrošača i zdravlja, koja detaljno objašnjava zakonodavni i institucionalni okvir u Srbiji, administrativne kapacitete i planove za preduzimanje određenih mera i aktivnosti u cilju daljeg unapređenja u toj oblasti.

"Nacrt je upućen Evropskoj komisiji na analizu i eventualne sugestije i primedbe. Do sada nije bilo komentara Evropske komisije u delu koji se odnosi na zaštitu potrošača", rekla je Samardžićeva na brifingu o Poglavlju 28, koji su EU info centar i Delegacija EU u Srbiji organizovali u okviru projekta "Dalji razvoj zaštite potrošača u Srbiji".

Tamara Samardžić je rekla da se radi na novoj strategiji kojom će se definisati dalja politika u ovoj oblasti i koja će zameniti Strategiju zaštite potrošača za period 2013-2018. godine ("Sl. glasnik RS", br. 71/2013). Takođe se planira usklađivanje Zakona o zaštiti potrošača, koji se primenjuje od 2014, sa direktivama EU koje su u međuvremenu donete.

Šef za saradnju u Delegaciji EU u Srbiji Ingve Engstrem izjavio je da su neophodna dobra pravila koja će da zaštite potrošače i omoguće im da naprave dobar izbor prilikom kupovine. To je, zajedno sa postojanjem dobre konkurencije potrebno za funkcionisanje tržišta, što sve zajedno imati uticaja na rast privrede.

Prema njegovim rečima, prednost EU je mogućnost da građani imaju ista prava svuda na teritoriji Unije, dajući kao primer skandal s lažiranjem emisije štetnih gasova u automobilima nemačkog proizvođača Folksvagen.

"Taj primer pokazuje da treba ojačati zaštitu potrošača i da mora da se radi na regionalnom nivou, odnosno da se ista pravila primenjuju u više zemalja", rekao je Engstrem.

Stalni savetnik tvining projekta "Dalji razvoj zaštite potrošača u Srbiji" Peter Aranji izjavio je da je skandal sa Folksvagenom tipičan primer u kojem su potrošačima davane lažne informacije i podaci koji su ih dovodili u zabludu, ali i primer kako nadležni organi EU mogu da nateraju proizvođača da promeni praksu.

"Kada je reč o trećim zemljama, onda je teže uhvatiti odgovorne", rekao je Aranji.

Aranji je izjavio da je EU za Program zaštite potrošača za period od 2014. do 2020. izdvojila 188,8 miliona evra. Taj program obuhvata oblasti kao što su bezbednost potrošača, edukacija i informisanje potrošača, podrška udruženjima u cilju podizanja svesti potrošača o njihovim pravima, kao i bolji pristup efikasnoj, brzoj i jeftinoj pravnoj zaštiti.

EU je svake godine, od 2007. do 2016, dobijala više od 2.000 obaveštenja u vezi s proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik.

Igračke čine 26 odsto opasnih proizvoda koji se nađu na tržištu, zatim motorna vozila, odeća, električni aparati, oprema za decu, kozmetika, nakit.

Aranji je rekao da je tehnički nemoguće proveriti sve proizvode na carini pa problematični proizvodi ipak uspeju da uđu na tržište EU, ali da problem predstavlja i to što ljudi i dalje kupuju takvu robu.

Izvor: Vebsajt B92, 13.12.2017.
Naslov: Redakcija